Opatijska deklaracija o debljini poziv je na hitno djelovanje

Na 3. Jadranskom simpoziju o debljini, održanom 26. travnja 2025. godine u Opatiji, u organizaciji Hrvatskog društva za debljinu uz potporu Hrvatskog liječničkog zbora, donosi se Opatijska deklaracija o debljini. Ovim dokument snažno se potvrđuje stav da je debljina ozbiljna kronična bolest i jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice.

U Republici Hrvatskoj čak dvije trećine odraslih osoba (67%) ima prekomjernu tjelesnu masu, a njih 34% živi s debljinom (World Obesity Atlas 2025).

Jednako zabrinjavajući rastući trend bilježi se i kod djece, čime se Hrvatska svrstava među najpogođenije zemlje u europskoj regiji. Slični trendovi uočeni su i u ostalim zemljama okruženja.

Debljina nije samo čimbenik rizika za druge bolesti – ona je zasebna kronična nezarazna bolest s ozbiljnim metaboličkim, mehaničkim i psihosocijalnim posljedicama. Unatoč tome, skrb o osobama s debljinom još uvijek nije sustavno i ravnomjerno dostupna svim građanima.


Opatijska deklaracija o debljini – Glavni naglasci
Stoga Opatijska deklaracija snažno naglašava:

Liječenje debljine mora se temeljiti na Hrvatskim smjernicama za liječenje odraslih osoba s debljinom te se ne može oslanjati isključivo na tercijarne centre i kliničke bolnice.

Decentralizacija skrbi i uspostava multidisciplinarnih timova u svim gradovima i sredinama ključ su učinkovitog odgovora na rastuću prevalenciju debljine.

Donošenjem ove deklaracije potvrđujemo potrebu za hitnim i odlučnim djelovanjem, kako bismo zaustavili trend porasta debljine i spriječili brojne njezine komplikacije – od šećerne bolesti tipa 2 do srčanožilnih bolesti, bolesti jetre i zloćudnih bolesti. Pristup liječenju debljine mora biti sveobuhvatan, jednak za sve i oslobođen stigmatizacije.

Debljina je ozbiljna bolest
Opatijska deklaracija o debljini poziva sve zdravstvene djelatnike, donositelje odluka i javnost da debljinu prepoznaju i tretiraju kao ono što ona jest – bolest, i da zajedničkim djelovanjem gradimo dostupnu, učinkovitiju i humaniju skrb.

Skrb o osobama s debljinom mora biti dostupna i organizirana već na primarnoj razini zdravstvene zaštite.

Potrebno je osnažiti kapacitete obiteljske medicine i lokalnih zdravstvenih ustanova kako bi osobe s debljinom mogle pravovremeno dobiti sveobuhvatnu i stručnu potporu.